14.5. – 1.7.2026.
Otvorenje 14. svibnja 2026. / 19 sati

Memorijalna zbirka Jozo Kljaković i Likovni centar Grad Zagreba predstavljaju izabrani ciklus slika „Ljetni opus Joze Kljakovića“ koje prikazuju javnosti manje poznati opus ovog istaknutog umjetnika prve polovice 20-og stoljeća.

Izložbom su obuhvaćena djela nastala između 1928. i 1948. godine, kao izbor od sedam ulja na platnu Joze Kljakovića posvećenih ljetu, dokolici, Dalmaciji i bogatstvu mediteranskog podneblja. Uz jedno djelo iz fundusa Memorijalne zbirke i jedno iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, većinu izloženih radova čine slike iz privatnih zbirki i kolekcija, stoga je ova izložba posebno vrijedna jer prezentacijom i interdisciplinarnim sagledavanjem rada, prikazuje djela koja nisu često dostupna javnosti, a čine izuzetno vrijedan segment umjetnikova opusa.

Katalog izložbe kojeg uređuje voditeljica zbirke dr.sc. Lidija Fištrek stručno obrađuje Kljakovićev ljetni opus kao cjelinu a njegovo stvaralaštvo, te ulogu u društvenom kontekstu tog vremena najbolje opisuju riječi dr.sc. Petre Vugrinec:

„Arkadijski ciklus Joze Kljakovića koji se predstavlja izložbom nastaje u vremenu međuraća u sretnim danima koje provodi u Zagrebu s obitelji, kolegama i prijateljima radeći kao profesor na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i obrt u Zagrebu. Vrijeme je to kada nakon velike samostalne izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt 1920. godine Kljaković biva prepoznat i priznat kao jedan od vodećih umjetnika u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te dobiva velike narudžbe oslikavanja sakralnih i državnih objekata u Hrvatskoj i šire. Upravo radi toga odlazi u Pariz na usavršavanje u fresko tehnici kod poznatog francuskog freskista Marcela Lenoira. Tamo upoznaje i druži se s pripadnicima francuske avangarde, kao i s hrvatskim umjetnicima Uzelcem, Šumanovićem i Babićem. Sluša predavanja na čuvenoj Academie Ranson. Razdoblje je to velike popularnosti svestranog Kljakovića koji će freskama ispuniti brojne interijere poput onih u župnoj crkvi sv. Marka u Zagrebu (1923. – 1940.) , župnoj crkvi sv. Martina u rodnom Vranjicu (1927.), crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina (1938.), sv. Eustahija u Dobroti u Crnoj Gori (1932.). Nije izostalo ni ukrašavanje svjetovnih zgrada poput Bankovne palače u Zagrebu kraj Schlosserovih stuba koje vode na Šalatu (1923.), novonastale Carnelutijeve Asicuracioni Generali na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu (1940.), a načinit će i monumentalne murale za Hrvatsku gospodarsku komoru (1927.) te za Zagrebačku gradsku vijećnicu (Borba Kaptola i Gradeca danas u Muzeju grada Zagreba, 1928.). Oslikat će i grobnicu obitelji odvjetnika i političara dr. Ivana Gmajnera na Mirogoju (1928. – 1934.). Valja spomenuti još i strop kuće monsinjora Svetotzara Rittiga u Opatičkoj ulici (oko 1930.) te Meštrovićevu ložnicu u domu slavnoga kipara u Mletačkoj 8 u Zagrebu (1925. – 1927.).

Izložbena aktivnost Kljakovića je na vrhuncu. Na umjetničkom obzorju dvadesetih i tridesetih godina zajedno s Meštrovićem zauzima svojevrsnu elitističku poziciju. Druži se s vodećim intelektualcima tog doba, umjetnicima: Meštrovićem, Kršinićem, Becićem, Mujadžićem, Tartagliom; arhitektima: Iblerom, Ehrlichom i Cotom; književnicima: Krležom, Nazorom i Cesarićem, glazbenicima Bersom i Tijardovićem, mecenama: Vladimirom Arkom i Krešimirom Pučarom.“

Autorice izložbe:
dr.sc. Lidija Fištrek, voditeljica Memorijalne zbirke Jozo Kljaković i dr.sc. Petra Vugrinec

Jozo Kljaković (1889.-1969.) ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti. U razdoblju između dva svjetska rata koje je proveo u Zagrebu, kada njegovo stvaralaštvo doseže vrhunac, te je nezaobilazna figura društvenog, kulturnog i političkog života grada Zagreba, stvorio je niz značajnih djela. Posebno se ističe ciklus freski u Crkvi sv. Marka kao i ciklus profane tematike za interijer Slavonske banke. Zagrebačka Gradska vijećnica naručila je sliku (1928.) „Sukob Kaptola i Gradeca na Krvavom mostu“ za koju kao naknadu dobiva zemljište na Rokovom perivoju, gdje će sagraditi obiteljsku kuću u koju se useljava s obitelji 1929. godine. U kući na Rokovom perivoju boravi do svoje emigracije u Italiju 1943. godine. Iz domovine je odsutan 25 godina radi političkih neslaganja. Veći dio života boravi u Italiji te sedam godina u Argentini (1947.-1954.), u Zagreb se vraća pred kraj svog života 1968. godine.

Nakon smrti  u listopadu 1969. godine, darovnim ugovorom ostavlja svoj umjetnički opus kao i kuću na adresi Rokov perivoj 4, Gradu Zagrebu.

Ostavština Joze Kljakovića dodijeljena je na upravljanje Likovnom centru početkom 1980-ih, kada se pokreće rad Memorijalne zbirke koja radi na očuvanju i stručnoj obradi umjetničke građe. Stalni postav Zbirka otvara 2009. godine, te kontinuiranim stručnim i edukativnim programima predstavlja rad Joze Kljakovića stručnoj i široj javnosti.

Izložba se može pogledati radnim danima od 10 do 19 sati.

Stručno vodstvo izložbom moguće je dogovoriti uz prethodnu najavu na mz.jozo.kljakovic@czlogz.hr ili na 01 4824 856

Ulaz slobodan

Program se realizira uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Garda Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH