EPHEMERIE

Vlado Martek

12. 12. 2025 – 20. 1. 2026.

Otvorenje / 12. prosinca 2025. / 19 h

Aktualna izložba Vlade Marteka u izlagačkom prostoru Centra za likovni odgoj Grada Zagreba, koju je taj doajen hrvatske konceptualne umjetnosti odlučio znakovito nasloviti Ephemerie, posjeduje stanoviti  dualni karakter. Riječ je, zapravo, o dvije – pod uvjetom da im pristupimo ekskluzivno formalistički – uzajamno poprilično različite skupine radova, od kojih svaka zaprema po jedan galerijski zid. Tako je postav na zidu desno od ulaza izrazito otvorena tipa, izlošci nisu uokvireni te posjeduju istaknutu verbalnu komponentu. Također, tvore ih isključivo banalni, potrošni i za današnje ekološke standarde izrazito nepopularni artefakti poput najobičnijih najlon vrećica. S druge pak strane, radovi prezentirani na zidu nasuprot ulaza naizgled su posve drukčijeg karaktera. Tri oveća i pravolinijski obješena okvira sadržavaju određeni broj pronađenih starih fotografija s uglavnom urbanim motivima, na kojima je umjetnik prethodno proveo stanovite vizualne intervencije. U zatečene snimljene prizore  ugrađivao bi, naime, od bijeloga ili crnoga papira izrezane siluete različitih stiliziranih arhitektonskih objekata ili pak predmeta, katkada i ljudskih figura, na taj način transformirajući fotografije u svojevrsne kolaže, ali također – što je mnogo važnije – i nadasve duhovito nadograđujući odnosno modificirajući njihove izvorne sadržaje. Na tim radovima gotovo da uopće nema riječi, ili preciznije, posve su diskretno nazočne tek u pokojem od ukupno tridesetak izloženih primjera. Oba opisana dijela izložbe Ephemerie, međutim, itekako su karakteristična za stvaralaštvo Vlade Marteka te će ipak kao takvi zajednički neupitno tvoriti koherentnu i zaokruženu poetsku cjelinu. 

Već je rečeno kako na najlon vrećicama dominiraju rukom ispisani tekstovi. To su, zapravo, slogani i izreke po kojima je Martek već desetljećima prepoznatljiv. Plijene svojom gotovo pa filozofskom  slojevitošću i istodobnom jednostavnošću. Primjerice, ima nečega ne samo konceptualnog već i platonskog u izrekama poput  „Neutješno bi bilo kada bi konačna spoznaja zadržala formu predmetnosti“ ili „When Attitudes Become Form“. Ova druga, dakako, predstavlja izravan citat naslova izuzetno utjecajne izložbe koju je znameniti kustos Harald Szeemann sada već davne 1969. priredio u Bernu, definitivno afirmiravši potentna nova strujanja u ondašnjoj poslijeratnoj umjetnosti, među ostalim i ona konceptualne provenijencije, a prvi dio naslova spomenute izložbe glasio je „Art in Your Head“, što će na jednoj od svojih vrećica Martek na određeni način, svjesno ili nesvjesno, dodatno potvrditi natpisom „Sve je u glavi“. A što tek reći o ispisivanju riječi „Duša“? Umjetnost bez duše lažna je, a eventualno posezanje za skupim i spektakularnim materijalima samo po sebi ne može biti dovoljno. Jednostavna riječ s obične žute najlon vrećice upravo nas na to upozorava. Također, Martekove izreke katkada mogu biti i na mudar način duhovite, pa i zdravo ironične: „Avangarda košta ništa“, „Želim drhtati od umjetnosti“ ili „Da bi se bilo slobodan, potrebno je ne samo biti slobodan, potrebno je htjeti da se ne bude previše slobodan“. U svakom slučaju, Martek je ovisan o pisanju. Svoje riječi odnosno rečenice ispisivat će na doista različitim za to potencijalno prigodnim podlogama, a sada su na red došle i najlon vrećice. Niz relevantnih hrvatskih umjetnika koji su osjetili potrebu da u pokoji od svojih radova uključe i taj pomalo iritantan artefakt dobio je, dakle, osjetno pojačanje.

Što se pak Martekovih kolažiranih fotografija tiče, mogli bismo ih interpretirati i kao njegove minijaturne urbane intervencije. Umjesto u realne javne prostore, umjetnik intervenira u one fotografirane. Na određeni način postaje gospodarom zadanih urbanih cjelina, pri čemu će izvornoj fotografskoj realnosti pridati i svojevrstan duhovit te vedrom ironijom prožet dadaističko-nadrealistički štih.

 VANJA BABIĆ      

Vlado Martek (Zagreb 1951.) Završio je Filozofski fakultet 1976. godine u Zagrebu. Javno djeluje od 1975. godine. Do sada je izlagao na 165 samostalnih i 537 kolektivnih izložbi. Imao je 5 izložbi retrospektivnog karaktera. Objavio je 22 knjige poezije, eseja, metatekstova, fotografija; 28 samizdata; 7 grafičkih mapa; izveo 65 pjesničkih i političkih agitacija. Izveo 124 akcije, dao 67 intervjua i primio 10 nagrada.

Izložba se može pogledati radnim danima od 10 do 19 h.

Napomena: na Badnjak i Staru godinu izložba neće biti otvorena za posjetitelje.               

Program je realiziran uz podršku Ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH